(Projekat odobren od strane Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje)
OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU
Prisutnost i izloženost ekranima, počevši od ranog uzrasta, naveo je brojne naučnike i istraživače koji su direktno zainteresovani za rani dječiji razvoj da se bave ispitivanjem relacija između različitih domena dječijeg razvoja i izloženosti ekranima, dovodeći u vezu ne samo vrijeme provedeno pred ekranima, već i tip ekrana i kvalitet sadržaja, obrazovni nivo i socio-ekonomski status roditelja, interakcije roditelj-dijete, te psihološke karakteristike djeteta i roditelja.
Uprkos aktuelnosti teme koja se ogleda u velikom broju objavljenih radova, teško je pronaći jedinstvenu definiciju ekranizacije (screen time). Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 2019) definiše sedentarni screen time kao vrijeme provedeno u pasivnoj zabavi putem ekrana (TV, kompjuter, mobilni telefon), što ne uključuje aktivni screen time, tačnije vrijeme provedeno u igranju igrica koje zahtijevaju fizičku aktivnost ili pokret. Najčešće se pod terminom screen time podrazumijeva ukupno vrijeme provedeno ispred ekrana, bilo da je u pitanju TV, kompjuter ili mobilni telefon. Udruženje pedijatara Kanade (Canadian Paediatric Society, 2017) pored termina screen time koristi i termin “digital media”, a prema navodima pojedinih autora termin screen time jedno vrijeme bio je prevaziđen novim terminom – “screen use” (Kaye, Orben, Ellis, Hunter, & Houghton, 2020), koji je bio u upotrebi do 2019. godine (Browne et al., 2021). Razlike ukonceptualizacijiipretpostavke da je screen time jednodimenzionalni konstrukt, kao i razlike u dizajnu i metodološkim postavkama istraživanja, nisu iznjedrili stroge dokaze o negativnom ili pozitivnom uticaju vremena provedenog ispred ekrana (Kaye et al., 2020). Kada je u pitanju izloženost ekranima i rani uzrast djeteta, nalazi istraživača su konzistentni, produženo vrijeme ispred ekrana dovodi do kašnjenja i nižih postignuća u različitim oblastima razvoja. Grupa autora (vidjeti u: Hutton, Dudley, Horowitz-Kraus, DeWitt, & Holland, 2020) navodi da izloženost ekranima predstavlja neurobiološki faktor rizika po dječiji razvoj, ali i da je povezanost ekrana sa razvojem mozga uglavnom nepoznata, posebno na ranom uzrastu djeteta.
Digitalni screen time bilježi se za djecu počevši od trećeg mjeseca života (Emond et al., 2021), a da se povećava sa uzrastom, pri čemu se mijenja i digitalna tehnologija, potvrđuju rezultati brojnih istraživanja (Azevedo, Riter, Pieta, & Frizzo, 2022; Duch et al., 2013; Durham, et al., 2021; González et al., 2022; Ferreira et al., 2020; Ofcom, 2018; Ofcom, 2021; Taylor, Monaghan, & Westermann, 2016). Istraživači su saglasni da djeca predškolskog uzrasta provode više vremena ispred ekrana od preporučenog za uzrast, a u suprotnosti sa smjernicama WHO (2019) o sedentarnom screen time za uzrast do pet godina. Smjernice WHO (2019) su sljedeće: do druge godine ne preporučuje se screen time, za djecu od dvije godine ne bi smjelo da iznosi više od jednog sata dnevno (gledanje TV i kompjuterske igre), što je istovremeno i preporuka za djecu uzrasta od tri do pet godina. Rezultati istraživanja pokazuju da su djeca uzrasta od godinu dana prosječno izložena ekranu u vremenskom periodu od 30 minuta do sat vremena (Bernard et al, 2017; Niiranen, Kiviruusu, Vornanen, Saarenpää-Heikkilä, & Paavonen, 2021; Trinh et al., 2020). Djeca predškolskog uzrasta (od tri do četiri godine) provode najviše vremena u gledanju TV-a (85%), prema podacima koje je iznio Ofcom (2022).
Roditelji među glavnim razlozima upotrebe ekrana na mlađem uzrastu navode da je to način da se djeca smire izabave, da smanje vrijeme potrebno za uspavljivanje i obroke, aliinačinda djeca nauče nešto novo (Azevede et al., 2022; Eichen et al., 2021; Elias & Sulkin, 2019; Rideout & Robb, 2020; Tang, Darlington, & Haines, 2018). Jedna od čestih navika roditelja digitalnog doba je upotreba ekrana tokom obroka (Martinot et al., 2021;Pons, Bennasver-Veny, & Yañez, 2020). Zagovornici stava da roditelji koriste digitalne ekrane kao potrebu i praksu u odgajanju djece, na osnovu empirijskih istraživanja, ukazuju da se digitalni screen time značajno razlikuje tokom radne nedelje i vikenda (Elias & Sulkin, 2019; Tang, Darlington, & Haines, 2018).
Različite istraživače posebno je interesovao efekat produženog screen time na opšti, ali i na pojedinačne domene dječijeg razvoja, pri čemu je najviše istraživanja rađeno na temu govorno-jezičkograzvoja (Madigan, Browne, Racine, Mori, & Tough, 2019). Rezultati kohortne longitudinalne studije pokazali su da produženo vrijeme ispred ekrana na uzrastu od 24 mjeseca dovodi do nižih postignuća na uzrastu od 36 mjeseci, kao i da veći screen time na uzrastu od 36 mjeseci dovodi do nižih postignuća na uzrastu od 60 mjeseci (rezultati dobijeni na upitnicima Ages and stages) (Duch et al., 2013; Madigan, Browne, Racine, Mori, & Tough, 2019). Druga grupa autora (Putnick et al., 2022) u longitudinalnoj studiji nije pronašla direktnu povezanost između povećanog screen time i kašnjenja u razvoju djece od 36 mjeseci, već se kašnjenje ukoliko je evidentirano objašnjava smanjenjem vremena provedenog sa vršnjacima usljed screen time.
Nalazi istraživanja pokazuju da veća izloženost ekranima, posebno pozadinskom TV-u, može povećati rizikza razvoj jezičkih poremećaja kod djece mlađe od dvije godine (Christakis et al., 2009; Madigan et al., 2022; Perdana, Medise, & Purwaningsih, 2017). Veća izloženost TV ekranima, čak i kada su u pitanju sadržaji namijenjeni djeci, povećava 5,5 puta kvotu za niže rezultate u jezičkom domenuna testu Ages and Stages kod djece prosječnog uzrasta 21,09 mjeseci (Duch et al., 2013). Sa druge strane, u literaturi se mogu pronaći podaci prema kojima izloženost ekranima ne utiče negativno na razvoj jezika, što sami autori objašnjavaju kvalitetom sadržaja programa i zajedničkim praćenjem sadržaja od strane djece i roditelja (Taylor, Monaghan, & Westermann, 2016). Rezultati kohortne longitudinalne studije o uticaju screen time na razvoj jezika na uzrastu od dvije i tri (kao ina uzrastu od pet i šest) godina pokazalisuda screen time pozitivno utiče na razvoj jezika,što su istraživači takođe objasnili kvalitetom sadržaja televizijskog programa. Izloženost TV-utokom obroka jedino je na uzrastu oddvije godine bila negativno povezana sa verbalnim IQ, nezavisno od dnevnog screen time i početnog jezičkog skora (Martinot et al., 2021).
Izloženost ekranima veća od predviđenog može dovesti do kašnjenja u socio-emocionalnom razvoju (Wan, Fitch-Bunce, Heron, & Lester, 2021), kao i prisutnost ekrana prilikom izvođenja dnevnih rutina (obroci, spavanje…) kod djece uzrasta od jedne do tri godine (Raman et al., 2017). Rezultatati istraživanja sprovedenog u NJemačkoj na djeci uzrasta od dvije do šest godina, pokazali su da djeca koja češće koriste digitalne ekrane, posebno mobilne telefone, nakon godinu dana imaju više emocionalnih problema i više znakova koji ukazuju na hiperaktivnost/poremećaje pažnje (Poulain et al, 2018). Da produženo korišćenje ekrana za posljedicu može imati hiperaktivno ponašanje pronađeno je i u drugim istraživanjima (Wu et al., 2022). Istraživači su pronašli da povećani screen time kod dječaka na uzrastu od jedne godine češće dovodi do poremećaja iz spektra autizma na uzrastu od tri godine (Kushima et al., 2020). Da je produženi screen time veći od 2 sata, na uzrastu od 18 mjeseci do pet godina, statistički značajno povezan sa pervazivnim razvojnim poremećajima pronašla je i grupa autora (Anitha, Narasimhan, Janakiraman, & Tamilselven, 2021), kao što su rezultati drugog istraživanja pokazali da postoji povezanost simptoma ADHD sa ranom izloženosti TV ekranu (Tamana et al., 2019). Istraživači su proučavali i uticaj korišćenja ekrana na prosocijalno ponašanje djece uzrasta od dvije godine (sa niskim faktorom rizika u razvoju) i nisu utvrdili negativan uticaj na kasnijem uzrastu od tri godine, čak su rezultati pokazali da dolazi do napretka kada je u pitanju izloženost sadržajima bogatim prosocijalnim ponašanjem (McHarg & Hughes, 2021).
Povezanost kognitivnih vještina djece sa povećanim screen time takođe je bila predmet istraživanja, a rezultati grupe autora (Aishworiya et al., 2019) pokazuju da je povećani TV screen time na uzrastu od 12 mjeseci u negativnoj korelaciji sa kognitivnim vještinama na uzrastu od četiri godine i šest mjeseci, dok je u pozitivnoj sa obrazovnim nivoom majke i oblikom majčinskog staranja o djetetu. Rezultati istraživanja sprovedenog u Kini pokazuju da su djeca izložena ekranima na ranom uzrastu (počevši od šest mjeseci), a kod kojih se vrijeme provedeno ispred ekrana povećavalo do uzrasta od 36 mjeseci, imala niža postignuća na Vekslerovoj skali inteligencije na uzrastu od 72 mjeseca (Zhao et al., 2022).
Nalazi istraživača pokazujuda je prekoračenje ukorišćenju ekrana povezano sa nižim nivoom egzekutivnih funkcija djece (Cliff, Howard, Radesky, McNeill, & Vella, 2018; McHarg, Ribner, Devine, & Hughes, 2020; McMath et al., 2022). Pored toga, pretjerana izloženost ekranima je u negativnoj korelaciji sa motoričkim vještinama, što pokazuju iistraživački nalazi (Cadoret, Bigras Lemay, Lehrerc & Lemired, 2016; Rogović, Šalaj & Puharić, 2022; Webster, Martin & Staiano, 2019). Na primjer, u studiji iz 2022.godine, rađenoj na uzorku od 256 djece uzrasta od pet i šest godina, pokazano je da više vremena provedenog ispred ekrana negativno utiče na kognitivni, ali i na motorički razvoj djece (Rogović, Šalaj & Puharić, 2022).
Screen time se pokazao kao riziko faktor kako po opšti razvoj, tako i po pojedinačne oblasti razvoja, kada je u pitanju prekoračenje vremena provedenog pred ekranima u odnosu na preporučeno za uzrast, ali i da screen time ima pozitivne obrazovne efekte za djecu uzrasta oko druge godine u situacijama gdje to predstavlja zajedničku aktivnost roditelja i djeteta (Walter-Laager et al., 2017; Zimmermann, Moser, Lee, Gerhardstein, & Barr, 2017; Wan et al., 2021).
S obzirom na navedeno, glavni cilj projekta biće ispitivanje povezanosti između dužine izloženosti ekranima i postignuća u oblasti ličnog i socijalnog razvoja, komunikacije, motoričkih i kognitivnih vještina kod djece predškolskog uzrasta.
Pažnju bi trebalo usmjeriti ka daljem identifikovanju faktora koji dovode do prekomjernog korišćenja ekrana od strane djece ranog uzrasta i definisanju jasnih smjernica namijenjenih roditeljima o vremenu, sadržajima, tehnologiji i zajedničkim aktivnostima vezanim za screen time.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Uzorak
Uzorkom će biti obuhvaćena djeca uzrasta od 12-66 mjeseci, oba pola, koja pohađaju predškolske ustanove na području Republike Srpske. Predviđeni broj ispitanika obuhvaćenih istraživanjem iznosiće oko 3000. U istraživanje neće biti uključena djeca koja su rođena prije termina ili su pretrpjela određen vid traume na rođenju, kao i djeca koja imaju zvaničnu dijagnozu o nekoj od smetnji u razvoju. Istraživanje će biti sprovedeno kao studija presjeka. Za sprovođenje istraživanja dobijena je saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Etičkog komiteta Medicinskog fakulteta u Foči. Učešće u istraživanju će biti anonimno i isključivo na dobrovoljnoj osnovi. Učesnici će imati slobodu da u svakom momentu odustanu od učešća. Takođe, za svakog roditelja će biti pripremljen informisani pristanak, tako da će istraživanjem biti obuhvaćena samo ona djeca čiji roditelji daju pristanak za učešće u istraživanju.
Instrumenti i procedure istraživanja
U istraživanju će biti korišćen instrument Ages & Stages Questionnaires (ASQ-3), autora Squires & Bricker (2009). Naime, ovaj upitnik je standardizovani instrument koji se koristi za procjenu razvoja djece na uzrastu od jednog mjeseca do pet godina i šest mjeseci. Ovaj upitnik pomaže zdravstvenim radnicima, pedijatrima i roditeljima u praćenju razvoja djece te identifikaciji eventualnih razvojnih kašnjenja. Preciznije govoreći, ovim instrumentom mogu da se identifikuju djeca kojima je potrebna detaljna procjena u cilju utvrđivanja potrebe za ranom intervencijom.
ASQ-3 skrining sistem je sastavljen od 21 upitnika. Svaki upitnik sadrži 30 razvojnih ajtema koji su grupisani u pet oblasti: Komunikacija, gruba motorika, fina motorika, rješavanje problema i lični i socijalni razvoj. Ajtemi su karakteristični za određeni uzrasni mjesec djeteta, pri čemu je tačno precizirano koji upitnik se daje kom djetetu u odnosu na njegov uzrast. Na primjer, upitnik kojim se vrednuju razvojne sposobnosti djece od 14 mjeseci primijenjuje se kod djece uzrasta od 13 mjeseci i 0 dana do 14 mjeseci i 30 dana.Po istom principu se primjenjuje i preostalih 20 upitnika. Za potrebe ovog istraživanja uzeti su upitnicikoji se odnose na djecu uzrasta od 12 do 66 mjeseci i ukupno ih ima 15 (12, 14, 16, 18, 20, 22, 24, 27, 30, 33, 36, 42, 48, 54, 60). Informanti za ASQ-3 skrining sistem su roditelji ili staratelji djece. Za 30 razvojnih ajtemau svakom upitniku, roditelji ili staratelji mogu da označe DA kako bi ukazali da njihovo dijete ima ponašanje opisanoodređenim ajtemom; PONEKAD da ukaže da je ponašanje navedeno u ajtemu nekada prisutno; ili NE kako bi ukazali da takvo ponašanje nije prisutno kod djeteta. Nakon popunjenih upitnika istraživači konvertuju odgovore u bodovne vrijednosti, sumiraju ove bodove i porede ih sa utvrđenim normama.
Za potrebe ovog istraživanja biće korišćen i posebno konstruisan opšti upitnik koji sadrži 25 pitanja. Pored sociodemografskih, upitnik će da sadrži i pitanja vezana za izloženost ekranima, sačinjena na osnovu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i preporuka Ministarstva prosvjete i kulture.
Statistička obrada podataka
Analiza i obrada podataka biće izvršena pomoću paketa namijenjenog statističkoj obradi podataka za društvene nauke (SPSS for Windows, version 20.0). Značajnost efekata ispitivanih varijabli izvršiće se primjenom adekvatnih parametrijskih i neparametrijskih statističkih metoda (deskriptivne, korelacione, diskriminativne i metode regresijske analize). Dobijeni rezultati biće prikazani tabelarno i grafički.
Hipoteze istraživanja
1. Izloženost ekranima kod djece predškolskog uzrasta je prekomjerna (prema kriterijumima datim od strane WNO)
2. Dužina izloženosti ekranima je povezena sa postignućima u oblasti ličnog i socijalnog razvoja, komunikacije, motoričkih i kognitivnih vještina
3. Djeca koja su prvi put izložena ekranima nakon druge godine života i koja gledaju edukativne sadržaje i sadržaje predstavljene na maternjem jeziku, imaju i bolja postignuća u ispitivanim domenima razvoja.
4. Djeca koja žive u porodicama sa oba roditelja, gdje su roditelji obrazovaniji i provode više vremena sa svojom djecom, imaju i bolja postignuća u ispitivanim oblastima razvoja.
OPIS AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA
Istraživanje će biti sprovedeno u tri faze.
U prvoj fazi biće potrebno prikupiti podatke sa terena o uzrasnoj strukturi uzorka. To podrazumijeva da će tim istraživača obići predškolske ustanove na području Republike Srpske i prikupiti podatke o datumu rođenja djece različitih vrtićkih grupa. Tabela sa dvije kolone biće napravljena za svaku vrtićku grupu, gdje će od strane vaspitača biti upisani inicijali djeteta i datum rođenja svakog djeteta u okviru određene vrtićke grupe. Na taj način će biti osigurana anonimnost djece obuhvaćene istraživanjem. Istraživači će u svakom vrtiću obuhvaćenim istraživanjem ostaviti dovoljan broj informisanih upitnika za roditelje, koje će vaspitači podijeliti roditeljima djece u okviru svojih vrtićkih grupa. Mladi istraživači će biti u kontaktu sa vaspitačima i prikupiti informacije o broju roditelja koji su potpisali informisani upitnik, odnosno pristali da njihovo dijete učestvuje u istraživanju. Daljim istraživanjem će biti obuhvaćena samo ona djeca čiji roditelji potpišu informisani pristanak o učešću u istraživanju.
Nakon prikupljenih podataka o starosnoj strukturi uzorka i broju djece obuhvaćene istraživanjem na osnovu broja potpisanih informisanih pristanaka roditelja, biće započeta druga faza istraživanja. Ova faza će podrazumijevati računanje uzrasta djeteta pomoću kalkulatora uzrasta (https://www.rapidtables.org/hr/calc/time/age-calculator.html) izraženog u mjesecima i danima. Pored imena svakog djeteta u prikupljenim tabelama, biće upisan njegov tačan uzrast izražen u mjesecima i danima. Odgovarajući instrument biće uparen sa inicijalima djeteta, u smislu da će za svako dijete biće pripremljen poseban ASQ upitnik i isti opšti upitnik za roditelje koji dobijaju sva djeca. Opšti upitnik sadrži sociodemogrfska pitanja i pitanja vezana za izloženost ekranima, a sačinjena na osnovu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i preporuka Ministarstva prosvjete i kulture.
Svaka vrtićka grupa će dobiti poseban paket instrumenata sa jasnim uputstvima članova istraživačkog tima o distribuciji istih (jedna vrtićka grupa može da ima više različitih upitnika za distribuciju u odnosu na uzrast djece), tako da će svaki vaspitač znati koji će tačno upitnik dati roditelju određenog djeteta u okviru svoje vrtićke grupe. Nakon distribucije upitnika, istraživački tim će biti na raspolaganju roditeljima ukoliko budu imali bilo kakve nedoumice tokom popunjavanja upitnika za svoje dijete (ostavljen kontakt broj telefona i e-mail adresa). Takođe, roditelji će biti slobodni da u svakom momentu odustanu od istraživanja bez dodatnog obrazloženja o istom.
Treća faza istraživanja će podrazumijevati prikupljanje popunjenih upitnika i statističku obradu i analizu dobijenih podataka. U ovom dijelu istraživanja učestvovaće svi članovi projektnog tima, a poseban akcenat će biti na mladim istraživačima, u smislu da se obuče pravljenju statističke baze podataka, obradi i analizi podataka i interpretaciji dobijenih rezultati. Na osnovu dobijenih rezultata biće kreiran Nacionalni program informisanja roditelja u vidu sajta.
U procesu kreiranja sajta za informisanje roditelja i osoba od interesa, fokus će biti na jednostavnom i intuitivnom dizajnu radi pristupačnosti. Sadržaj će biti pažljivo biran i obuhvataće različite teme koje se odnose na rani razvoj djeteta i uticaj fenomena ekranizacije na isti (a na osnovu rezultata istraživanja). Tehnički aspekti sajta će se prilagoditi za brz i stabilan pristup informacijama, uz upotrebu responzivnog dizajna, kako bi sajt bio pristupačan putem različitih uređaja. Održavanje ažuriranih i relevantnih informacija će biti ključno za postizanje informisanja šire javnosti. Podizanje svijesti o štetnim posljedicama ekranizacije biće izvršeno i na osnovu naučno istraživačkih radova proisteklih iz rezultata projekta. Očekujemo da će rezultati našeg istraživanja pokazati nesumnjivu vezu između pretjerane i rane izloženosti djece ekranima i njihovog sve kasnijeg progovaranja, poremećaja pažnje i smetnji u drugim oblastima razvoja. Na taj način ćemo podići svijest i naučne javnosti o opasnostima digitalnog svijeta po razvoj novorođenog djeteta, otkloniti postojeće nedoumice i rasvijetliti ovu, još uvijek nedovoljno istraženu, a sa druge strane vrlo aktuelnu temu u naučnim krugovima koji se bave ovom, rastućom i zabrinjavajućom problematikom.
CILJEVI PROJEKTA
- Utvrditi dužinu izloženosti ekranima kod djece predškolskog uzrasta
- Utvrditi povezanost dužine izloženosti ekranima i postignuća u oblasti ličnog i socijalnog razvoja, komunikacije, motoričkih i kognitivnih vještina
- Ispitati odnos između rane izloženosti ekranima, tipa sadržaja (zabavni i edukativni) i jezika sadržaja koji se prezentuju djetetu i njegovih postignuća iz oblasti ličnog i socijalnog razvoja, komunikacije, motoričkih i kognitivnih vještina
- Ispitati odnos između sociodemografskih karakteristika porodice (obrazovanje i funkcionalnost porodice) i postignuća iz gore navedenih oblasti razvoja
- Izrada lako dostupnog i prijemčivog nacionalnog programa informisanja roditelja novorođene djece i roditelja djece ranog uzrasta o štetnim efektima ekranizacije
- Obuka mladih istraživača za rad na terenu i naučni rad, što će unaprijediti kvalitet njihovih studija
- Osiguranje međunarodne saradnje u smislu proširivanja projekta (npr. sprovođenje istraživanja koje će obuhvatiti vrtiće/djecu predškolskog uzrasta u zemljama u regionu, a od strane drugih, partnerskih visokoškolskih ustanova) i nakon završetka/realizacije ovog projekta.
POVEZANOST I UPORIŠTE U JAVNIM POLITIKAMA I DRUŠTVENI ZNAČAJ PROJEKTA
Način na koji je projekat uključen ili naslonjen na javne politike
Projekat se bavi veoma aktuelnom problematikom, fenomenom ekranizacije i njegovim uticajem na rani razvoj djece predškolskog uzrasta, jer još uvijek nedostaju precizna saznanja o negativnim posljedicama koje ekranizacija ostavlja na različite oblasti dječijeg ranog razvoja.
Usluga, odnosno javno dobro koje će ostati zajednici nakon završetka projekta; da li će dobrobiti za zajednicu koji nastanu iz tog projekta biti trajni i na koji način
Nacionalni program informisanja koji će sjediniti smjernice SZO i rezultate našeg istraživanja o štetnim uticajima ekranizacije na sve aspekte ranog rasta i razvoja djece.
Sajt će takođe biti usmjeren na informisanje roditelja i osoba od interesa, putem različitih tema koje će se odnositi na rani razvoj djeteta i uticaj fenomena ekranizacije na isti.
Navedeno će dugoročno uticati na smanjenje negativnih posljedica ekranizacije na cjelokupan rast i razvoj djece
ETIČKI ASPEKT PROJEKTA
Cilj projekta je dobijanje uvida o efektima ekranizacije u pojedinim aspektima razvojnih sposobnosti i to: oblasti komunikacije, fine motorike, grube motorike, ličnog i socijalnog razvoja i rješavanja problema. U istraživanju će se koristiti metoda empririjskog neeksperimentalnog istraživanja, a od tehnika će se koristiti anketni upitnik i skala procjene navedenih razvojnih oblasti. S obzirom da projekat podrazumijeva istraživanje vrlo osjetljive populacije, djece ranog uzrasta, tim istraživača je posebno vodio računa o etičkim aspektima samog istraživanja. Ciljani ajtemi podrazumijevaju određene aktivnosti (prilagođene uzrastu djeteta, sa uputstvima za popunjavanje koji su vidljivi u prilogu instrumenta), a koje se izvode sa djetetom u slobodno vrijeme i igrolike su prirode, te stoga ne izazivaju nelagodu kod djeteta. S obzirom na to da su roditelji nosioci aktivnosti koje je potrebno uraditi sa djetetom, u slučaju pojave zamora ili nezainteresovanosti djeteta, roditelj može u svakom trenutku prekinuti aktivnost i nastaviti kada dijete bude izrazilo spremnost za dalju saradnju. Aktivnosti koje je neophodno izvesti sa djetetom ne izvodi djetetu nepoznata osoba i istraživanje se sprovodi u optimalnim uslovima porodičnog doma, gdje se dijete najbolje osjeća, sa osobama koje ga najbolje poznaju i sa kojima je u bliskoj emocionalnoj vezi. Zaštita tajnosti podataka biće poštovana, u smislu da će podaci dobijeni u ovom istraživanju biti strogo povjerljivi u čuvani. Svi izvještaji nastali na temelju ovog istraživanja koristiće rezultate koji govore o grupi djece ovog uzrasta uopšteno, dok se nigdje neće navoditi podaci pojedinačnog učesnika. U uputstvu instrumenta jasno je navedena dobrovoljnost istraživačkog postupka kao i informacija da se u bilo kom momentu može odustati od učešća. Takođe je ostavljen i kontakt broj i e-mail za sva roditeljska pitanja i eventualne nedoumice tokom popunjavanja upitnika.
Samo istraživanje odobreno je od strane Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, a dobijena je i saglasnost Etičkog komiteta Medicinskog fakulteta u Foči.
Broj ljudi koji će imati koristi od projekta
Primarna grupa koja će imati koristi od realizacije ovog projekta su djeca predškolkog uzrasta, budući da će dobijeni rezultati uticati na unapređenje njihovog rasta i razvoja.
Potom slijede roditelji djece koji će biti upoznati sa rezultatima i mjerama koje treba preduzeti kako bi se sanirale i minimizirale negativne posljedice ekranizacije.
Svakako da će povratne infromacije dobijene našim istraživanjem biti od koristi i vaspitačima, pedijatrima, doktorima porodične medicine, pedagozima i psiholozima, odnosno stručnjacima različitih profila koji se na bilo koji način bave praćenjem rasta i razvoja djece.
Usmjerenost projekta na ciljne grupe i ostale dobrobiti projekta
Projekat je u potpunosti usmjeren ka djeci predškolskog uzrasta kao ciljnoj grupi, tačnije prevenciji njihovog zdravlja, jer se direktno bavi ranom detekcijom djece kod koje ekranizacija ostavlja nepovoljne posljedice po njihov rast i razvoj.
Glavna dobrobit ovog projekta biće nacionalni program informisanja, kojim će roditelji od samog rođenja djeteta biti upoznati sa svim negativnim posljedicama ekranizacije koje ona može ostaviti na cjelokupan rast i razvoj njihove djece.
ODRŽIVOST PROJEKTA
Istraživači su saglasni da djeca predškolskog uzrasta provode duže vremena ispred ekrana od preporučenog za uzrast, a u suprotnosti sa smjernicama WHO (2019) o sedentarnom screen time za uzrast do pet godina. Kao posljedica toga dolazi do eksponencijlanog rasta broja djece sa teškoćama u nekom od aspekata razvoja. Ista djeca dolaze kasno na tretman, pritom izgubivši optimalno vrijeme, odnosno period najvećeg neuroplasticiteta u kojem je mozak prijemčiv za učenje novih obrazaca.
Zahvaljujući Nacionalnom programu informisanja, proisteklom iz ovog projekta, podići ćemo svijest o opasnostima digitalnog svijeta po razvoj novorođenog djeteta i ujedno smanjiti rastuću prevalencu djece sa teškoćama u razvoju. Istovremeno ćemo osloboditi resurse za tretman djece sa teškoćama u razvoju, a čije teškoće su idiopatske etiologije i ne mogu se prevenirati.
Nacionalni program informisanja će ostati kao glavno javno dobro proisteklo iz ovog projekta. Njim će se članovi tima baviti i nakon završetka projekta, u smislu da će sajt redovno biti ažuriran i dopunjavan različitim sadržajima na temu ekranizacije, rezultatima drugih, sličnih istraživanja i novim saznanjima.
Istraživanje će biti uvod u međunarodnu saradnju u smislu proširivanja projekta (npr. sprovođenje istraživanja koje će obuhvatiti vrtiće/djecu predškolskog uzrasta u zemljama u regionu i saradnja sa drugim visokoškolskim ustanovama sličnih nama) i nakon završetka/realizacije ovog projekta.
Na osnovu dobijenih rezultata definisaće se smjernice za dalja istraživanja u okviru ove problematike, što će dovesti do nastavka istraživanja na temu ekranizacije i nakon završetka ovog jednogodišnjeg projekta.
INTERNO PRAĆENJE PROJEKTA
Članovi projektnog tima će vršiti koordinaciju i razmjenu infromacija sa osobama koje su označene kao „kontakt” osobe u svakoj od instituacija u kojima će istraživanje biti realizovano.
Evaluaciju rezultata istraživanja će raditi članovi projektnog tima.
Kontinuirano praćenje rezultata rada na realizaciji projekta biće ostvareno kroz uvid koordinatora projekta u rad cijelog tima i podnošenje periodičnih izvještaja dekanu kao rukovodiocu Medicinskog fakulteta u Foči.
Koordinator projekta će raditi kvartalne, kao i završni izvještaj o projektu, koji će biti blagovremeno dostavljeni Ministartvu nauke i tehnologije Republike Srpske.
Literatura koja je korišćena pri pisanju prijedloga projekta:
1. Aishworiya, R., Cai, S., Chen, H. Y., Phua, D. Y., Broekman, B., Daniel, L. M., Chong, Y. S., Shek, L. P., Yap, F., Chan, S. Y., Meaney, M. J., & Law, E. C. (2019). Television viewing and child cognition in a longitudinal birth cohort in Singapore: The role of maternal factors. BMC Pediatrics, 19, 1–8.
2. Anitha, F. S., Narasimhan, U., Janakiraman, A., Tamilselven, P. (2021). Association of digital media exposure and addiction with child development and behavior: A cross-sectional study. Industrial Psychiatry Journal, 30(2), 265-271.doi: 10.4103/ipj.ipj_157_20
3. Azevedo, E. C., Riter, H. S., Pieta, M. A. M., Frizzo, G. B. (2022). Digital Media use on Interactions Between Mother and Child: Differences in Infants’ Early Years. Paidéia, 32, e: 3210. doi: https://doi.org/10.1590/1982-4327e3210
4. Bernard, J. Y., Padmapriya, N., Chen, B., Cai, S., Tan, K. H., Yap, F., Shek, L., Chong, Y. S., Gluckman, P. D., Godfrey, K. M., Kramer, M. S., & Saw, S. M. (2018). Predictors of screen viewing time in young Singaporean children: the GUSTO cohort. International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity, 14, e: 112. doi: 10.1186/s12966-017-0562-3
5. Browne, D. T., May, S. S., Colucci, L.,… & Prime, H. (2021). From screen time to the digital level of analysis: a scoping review of measures for digital media use in children and adolescent. BMJ Open, 11, e046367. doi:10.1136/ bmjopen-2020-046367
6. Cadoret, G., Bigras,N., Lemay, L., Lehrer, J. & Lemire, J. (2016): Relationship between screen-time andmotor proficiency in children: a longitudinal study. Early Child Development and Care, 188(2), 231-239.http://dx.doi.org/10.1080/03004430.2016
7. Canadian Paeddiatric Society, Digital Health Task Force, Ottawa, Ontario (2017). Screen time and young children: promoting health and development in a digital world. Paediatric Child & Health, 22(8), 461-468. doi: 10.1093/pch/pxx123
8. Canadian Paediatric Society (2017). Screen time and young children: Promoting health and development in a digital world. Paediatrics & Child Health, 461–468. doi: 10.1093/pch/pxx123
9. Christakis, D.A., Gilkerson, J., Richards, J. A., Zimmerman, F. J., Garisson, M. M., Xu, D., Gray, S., & Yapanel, U. (2009). Audible television and decreased adult words, infant vocalizations, and conversational turns: a population-based study. Archive of Pediatrics & Adolescent Medicine, 163(6), 554-558. doi: 10.1542/peds.2008-2267
10. Cliff, D. P., Howard,S. J., Radesky, J. S., McNeill, J. & Vella, S. A. (2018). Early media childhood media exposure and self-regulation: bidirectional longitudinal associations. Academy of Pediatrics, 18, 813-819. doi: 10.1016/j.acap.2018.04.012
11. Duch, H., Fisher, E. M., Ensari, I., Font, M., Harrington, A., Taromino, C., Yip, J. Rodriguez, C. (2013). Association of screen time use and language development in Hispanic toddlers: A cross-sectional and longitudinal study. Clinical Pediatrics, 52, 857–865. doi: 10.1177/000992281349288
12. Durham, K., Wethmar, D., Brandstetter, S., Seelbach-Göbel, Apfelbacher, C., Melter, M., Kabesch, M., & Kerzel, S. (2021). Digital media exposure and predictors for screen media in 12-month-old children: A cross-sectional analysis of data from a German birth cohort. Frontiers in Psychology, 12:737178. doi: 10.3389/fpsyt.2021.737178
13. Eichen, E., Hackl-Wimmer, S., Waltraud Eglmaier, M. T., , Lackner, H. K., Paechter, M., Rettenbacher, K., Rominger, C., & Walter-Laager, C. (2021). British Journal of Educational Technology, 52(6), 2162-2177. doi: https://doi.org/10.1111/bjet.13161
14. Elias, N. & Sulkin, I. (2019). Screen-assisted parenting: the relationship between toddler’s screen time and parent’s use of media as a parental tool. Journal of Family Issues, 40(18), doi: https://doi.org/10.1177/0192513X19864983
15. Emond, J. A., O’Malley, A. J., Neelon, B., Kravitz, R.M., & Ostbye, T. (2021). Associations between daily screen time and sleep in a racially and socioeconomically diverse sample of US infants: a prospective cohort study. BMJ Open, 11(6), e: 044525. doi:10.1136/bmjopen-2020-044525
16. Ferreira, J., Prucha, B., Souto, R., Lima, R. P., Morna, C., & Pinto, O. (2020). Screen time use in children less than five years old. Birth and Growth Mediacl Jornal, 29(4), 188-195. doi: 10.25753/BirthGrowthMJ.v29.i4.18378
17. González, S. A., Sarmiento, O. L., Florez-Pregonero, A., Katzmarzyk, P. T., Chaput, J. P., & Tremblay, M. S. (2022). Prevalence and associated factors of excessive recreational screen time among Colombian children and adolescents. International Journal of Public Health, 67, 1604217.
18. Hutton, J. S., Dudley, J., Horowitz-Kraus, T., DeWitt, T., & Holland, S. K. (2020). Associations between screen-based media use and brain white matter integrity in preschool-aged children. JAMA pediatrics, 174(1), e193869-e193869.
19. Kaye, L. K., Orben, A., Ellis, D. A., Hunter, S. C., Houghton, S., (2020). The Conceptual and Methodological Mayhem of “Screen Time”. International Journal of Enviromental Research and Public Health, 17 (10):3661. [(accessed on 28 November 2022)]; Available online:https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7277381/#B14-ijerph-17-03661
20. Madigan, S., Browne, D., Racine, N., Mori, C., Tough, S. (2019). Association between screen time and children’s performance on a developmental screening test. JAMA Pediatrics, 173(3), 244-250. doi: 10.1001/jamapediatrics.2018.5056
21. Madigan, S., McArthur, B. A., Anhorn, C., Eirich, R., & Christakis, D. A. (2022). Associations between screen use and child language skills: a systematic review and meta-analysis. JAMA Pediatrics, 174(7), 665-675. doi:10.1001/jamapediatrics.2020.0327
22. Martinot, P., Bernard, J. Y., Peyre, H., De Agostini, F., Forhan, A., Charles, M. A., Plancoulaine, S., Heude, B. (2021). Exposure to screens and children’s language development in the EDEN mother–child cohort. Scientific Report, 11(1): 11863. doi: 10.1038/s41598-021-90867-3
23. McHarg, G., & Hughes, C. (2021). Prosocial television and prosocial toddlers: A multi-method, longitudinal investigation. Infant Behavior and Development, 62, e:101526.
24. McHarg, G., Ribner, A. D., Devine, R. T., & Hughes, C. (2020). Screen time and executive function in toddlerhood: A longitudinal study. Frontiers in Psychology, 11, e:570392. doi: https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.570392
25. McMath, A. L., Iwinski, S., Shen, S., Bost, K. F., Donovan, S. M., & Khan, N. A. (2022). Adherence to screen time and physical activity guidelines in associated with executive function in US toddlers participating in the STRONG kids 2 birth cohort study. The Journal of Pediatrics, 252, 22-30e6. doi: https://doi.org/10.1016/j.jpeds.2022.08.026
26. Niiranen, J., Kiviruusu, O., Vornanen, R., Saarenpää-Heikkilä, O., Paavonen, J. (2021). High-dose electronic media use in five-years old and its association with their psychosocial symptoms: a cohort study. BMJ Open, 11:e040848. doi:10.1136/ bmjopen-2020-040848
27. Ofcom (2018). Children and parents media use and attitudes: annex 1. 272. [(accessed on 30 November 2022)]; Available online: https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0027/134892/Children-and-Parents-Media-Use-and-Attitudes-Annex-1.pdf
28. Ofcom (2022). Children and parents: media use and attitudes report 2022. pg. 79. [(accessed on 30 November 2022)]; Available online: https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0024/234609/childrens-media-use-and-attitudes-report-2022.pdf
29. Perdana, S., Medise, B., & Purwaningsih, E. (2017). Duration of watching TV and child language development in young children. Pediatrica Indonesiana, 57(2), 99–103. doi: 10.14238/pi57.2.2017.99-103
30. Pons, M., Bennasver-Veny, M., & Yañez, A. M. (2020). Maternal education level and excessive recreational screen time in children: a mediation analysis. International Enviromental Research and Public Health, 17(23), e: 8930.
31. doi: 10.3390/ijerph17238930
32. Poulain, T., Vogel, M., Neef, M., Abicht, R., Hilbert, A., Genuneit, J., Körner, A., & Kiess, W. (2018). Reciprocal association between electronic media use and behavioral difficulties in preschoolers. International Journal of Environment Research and Public Health, 15(4), e:814. doi: 10.3390/ijerph15040814
33. Putnick, D. L., Trinh, M-H., Sundaram, J., Bell, E. M., Ghassabian, A., Robinson, S., Yeung, E. (2022). Displacement of peer play by screen time: associations with toddler development. Pediatrics Research, 19, 1-7. doi: 10.1038/s41390-022-02261-y
34. Raman, S., Guerrero-Duby, S., McCullough, J. L., Brown, M., Ostrowski-Delahanty, S., Langkamp, D., … Duby, J. C. (2017). Screen exposure during daily routines and a young child’s risk for having social-emotional delay. Clinical Pediatrics, 56(13), 1244–1253. https://doi.org/10.1177/0009922816684600
35. Rideout, V., & Robb, M. B. (2020). The Common Sense census: Media use by kids age zero to eight, 2020. [(accessed on 4 December 2022)]; Available online: https://www.commonsensemedia.org/sites/default/files/research/report/2020_zero_to_eight_census_final_web.pdf
36. Rogović, D., Šalaj, S., & Puharić, Z. (2022). Relationship between screen-time and motor skills in
37. preschool children. Journal of Physical Education and Sport, 22(4), 976-980.
38. Tamana, S. K., Ezeugwu, V., Chikuma, J., Lefebvre, D. L., Azad, M. B., Moraes, T. J… Mandhane, P. J. (2019). Screen-time is associated with inattention problems in preschoolers: Results from the CHILD birth cohort study. PLoS One, 14, e:0213995. doi: https://doi.org/10.1371/journal.pone.0213995
39. Tang, L., Darlington, G., Ma D., & Haines, J. (2018). Mothers’ and fathers’ media parenting practices associated with young children’s screen-time: A cross-sectional study. BMC Obesity, 5, 37.
40. Taylor, G., Monaghan, P., Westermann, G. (2016). Investigation the association between children’s screen media exposure and vocabulary size in the UK. Jornal of Children and Media, 12(1), 51-65. https://doi.org/10.1080/17482798.2017.1365737
41. Trinh, M-H., Sundaram, R., Robinson, S. L., Lin, T-C., Bell, E. M., Ghassabian, A., Yeung, E. H. (2020). Association of trajectory and covariates of children’s screen media time. Jama Pediatrics, 174(1), 71-78. doi: 10.1001/jamapediatrics.2019.4488
42. Walter-Laager, C., Brandenberg, K., Tinguely, L., Schwarz, J., Pfiffner, M. R., & Moschner, B. (2017). Media-assisted language learning for young children: effects of a word-learning app on the vocabulary acquisition of two-year-olds. British Journal of Educational Technology, 48(4), 1062–1072. doi: https://doi.org/10.1111/bjet.12472
43. Wan, M. W., Fitch-Bunce, C., Heron, K., & Lester, E. (2021). Infant screen media usage and social-emotional functioning. Infant Behavior and Development, 62, e:101509. doi: https://doi.org/10.1016/j.infbeh.2020.101509
44. World Health Organization (2019): Guidelines on Physical Activity, Sedentary Behaviour and Sleep for Children under 5 Years of Age. [(accessed on 28 November 2022)]; Available online: https://apps.who.int/iris/handle/10665/311664
45. Webster, E. K., Martin, C. K., & Staiano, A. E. (2019). Fundamental motor skills, screen-time, and physicalactivity in preschoolers. Journal of sport and health science, 8(2), 114-121.https://doi.org/10.1016/j.jshs.2018.11.006
46. Wu, J-B., Yin, X-N., Qiu, S-Y., Wen, G-M., Yang, W-K., Zhang, J-Y., Zhao, Y-F., Wang, X., Hong, X-B., Lu. D. & Jing, J. (2022). Association between screen time and hyperactive behaviors in children under 3 years in China. Front in Psychiatry 13:977879. doi: 10.3389/fpsyt.2022.977879
47. Zhao, J., Yu, Z, Sun, X., Wu, S., Zhang, J., Zhang, D., Zhang, Y., & Jiang, F. (2022). Association Between Screen Time Trajectory and Early Childhood Development in Children in China. JAMA Pediatrics, 176(8), 768-775. doi: 10.1001/jamapediatrics.2022.1630
48. Zimmermann, L., Moser, A., Lee, H., Gerhardstein, P., & Barr, R. (2017). The ghost in the touchscreen: social scaffolds promote learning by toddlers. Child Development, 88(6), 2013–2025. doi: 10.1111/cdev.12683
